Poslovnica Rabobanke s bankomatom ispred.

Značenje zadruge: Sve što trebate znati o ovom posebnom pravnom obliku

1. Uvod: Šta je zadruga i zašto je važna?

Zadruga je demokratska organizacija članova koji zajednički posjeduju i upravljaju preduzećem. Zadruga je poseban oblik saradnje i pravnog subjekta jer se odlikuje jedinstvenom pravnom strukturom i činjenicom da članovi kolektivno donose odluke i ubiru koristi. Ovaj poseban pravni oblik omogućava nezavisnim poduzetnicima, poljoprivrednicima, potrošačima i drugim poduzetnicima da udruže svoje materijalne i poslovne interese radi ekonomske koristi. Zadruga je autonomna organizacija koja ujedinjuje ljude ili proizvođače kako bi zadovoljila zajedničke ekonomske, društvene ili kulturne potrebe. U ovom vodiču saznat ćete šta zadruga znači, zašto je važna i kako funkcioniše u praksi.

Obrađujemo osnovne koncepte, različite vrste zadruga, pravne aspekte poput odgovornosti i poreza na dobit, te praktične primjere uspješnih holandskih zadruga. Bez obzira da li razmišljate o osnivanju zadružnog udruženja ili jednostavno želite razumjeti kako funkcioniše zadružno poduzetništvo, ovaj vodič vam pruža sve bitne informacije.

Zadruga kao pravni oblik nudi jedinstvene prednosti kao što su ekonomija obima, zajednička kupovna moć i demokratska kontrola, što je čini prikladnom alternativom tradicionalnim oblicima preduzeća. Zadruge nude ekonomiju obima kroz zajedničku kupovinu ili prodaju, štedeći novac članovima. Osim toga, zadruge svojim članovima daju pristup ciljevima ili tržištima koji bi pojedincima bili nedostižni.

2. Značenje zadruge: Osnovni koncepti i definicije

2.1 Osnovne definicije

Zadruga, službeno nazvana zadružni savez, je pravni subjekt u kojem članovi zajednički posjeduju i demokratski upravljaju poslovanjem. Građanski zakonik definira zadrugu kao udruženje s pravnim subjektivitetom čija je svrha služiti materijalnim interesima svojih članova putem komercijalnih aktivnosti. U Nizozemskoj postoje tri vrste zadruga: UA, BA i WA, koje reguliraju odgovornost članova. O tome da li su članovi odgovorni ili ne, dogovara se prilikom osnivanja.

Ključne karakteristike su:

  • članstvoZa osnivanje su potrebna najmanje dva člana.
  • Demokratsko upravljanjeSvaki član ima pravo glasa na glavnoj skupštini članova
  • Zajedničko vlasništvoČlanovi kolektivno posjeduju kompaniju
  • Ekonomski ciljFokusirano na materijalne koristi za članove
  • Podjela znanjaZadruge često zadovoljavaju potrebu za dijeljenjem znanja među članovima
  • InovacijaSaradnja unutar zadruga stimuliše inovacije kroz razmjenu ideja i resursa

Pored demokratskog upravljanja i zajedničkog vlasništva, važno je napomenuti da zadruga upravlja fakturiranjem, aktivnostima i raspodjelom dobiti među svojim članovima.

Zadružno udruženje se razlikuje od redovnog udruženja po tome što je dozvoljeno raspodjeljivanje dobiti članovima, što nije moguće u redovnim udruženjima. Međutim, nedostatak zadruge je što se odluke ponekad donose sporije zbog njene demokratske strukture.

2.2 Odnosi s drugim konceptima

Zadruge se odnose na druge pravne oblike na sljedeći način:

  • U odnosu na privatno društvo s ograničenom odgovornošću/dioničko društvoDemokratsko upravljanje (jedan član, jedan glas) nasuprot moći dioničara zasnovanoj na kapitalu
  • Nasuprot asocijacijiMogućnost raspodjele profita i fokus na materijalne interese naspram idealističkih ciljeva
  • Nasuprot partnerstvuPravni subjektivitet nasuprot nepostojanju zasebnog pravnog subjekta
  • U poređenju sa VOF-omOpcije ograničene odgovornosti u odnosu na solidarnu odgovornost
  • Nasuprot udruženju uzajamnog osiguranjaUdruženje za uzajamno osiguranje je poseban oblik osiguranja koji osigurava samo svoje članove. Poput zadruge, to je udruženje sa pravnim subjektivitetom, ali fokus je na osiguranju članova. Njegovo osnivanje i odgovornost su pravno uporedivi sa onima kod zadruge.

Koncept je usko povezan s demokratskim upravljanjem, pri čemu odbor sklapa sporazume u ime svih članova, ali članovi zajednički donose najvažnije odluke.

3. Vrste zadruga

Postoje različite vrste zadruga, svaka sa svojim fokusom i prednostima za članove. Mnoge zadruge se osnivaju oko zajedničkog proizvoda ili usluge, pri čemu je zajednička priroda proizvoda ključna za saradnju. Izbor određene vrste zadruge zavisi od poslovnih interesa i načina na koji članovi žele da rade zajedno. Dvije najčešće vrste zadruga su poslovne zadruge i poduzetničke zadruge.

Poslovna zadruga se fokusira na zastupanje poslovnih interesa svojih članova. To uključuje zajedničku kupovinu, dijeljenje troškova oglašavanja ili zajedničku obradu proizvoda. Zajedničkim radom unutar poslovne zadruge, članovi mogu imati koristi od ekonomije obima i jače pozicije na tržištu. Ova vrsta zadruge je idealna za kompanije koje žele udružiti snage kako bi radile efikasnije i uštedjele troškove.

Poslovna zadruga je posebno popularna među samozaposlenim poduzetnicima, kao što su freelanceri. U ovom obliku, poduzetnici rade zajedno na projektima ili zadacima koje ne mogu samostalno izvršiti. Velika prednost je što klijenti imaju jednu kontaktnu tačku, dok članovi zadruge zadržavaju svoju nezavisnost. To čini poduzetničku zadrugu fleksibilnim i pristupačnim pravnim oblikom za profesionalce koji žele sarađivati ​​bez odustajanja od vlastitog posla.

Pored ovih glavnih oblika, postoje i drugi tipovi zadruga, kao što su potrošačke zadruge i proizvođačke zadruge, a svaki od njih ima za cilj jačanje interesa svojih članova. Koji god oblik da odaberete, osnovni princip ostaje da su članovi jači zajedno i da saradnjom mogu postići više nego što bi mogli sami.

3. Zašto su zadruge važne u holandskom poslovanju

Zadruge su igrale ključnu ulogu u holandskoj ekonomiji od 19. vijeka. Osnovane kao odgovor na industrijsku revoluciju, ponudile su malim poduzetnicima, poljoprivrednicima i radnicima način da se organizuju protiv tržišne moći velikih igrača. Svijest o zadruzi kao pravnom obliku raste, iako je manje poznata od drugih oblika kao što su BV ili NV.

Moderna relevantnost:

  • RabobankNajveća zadružna banka u Holandiji sa imovinom većom od 600 milijardi eura
  • FrieslandCampinaMeđunarodni mljekarski gigant u vlasništvu 16,000 mljekara
  • PLUSLanac supermarketa u kojem nezavisni poduzetnici rade zajedno
  • Zadruge mogu kolektivno nuditi proizvode ili usluge, dajući članovima pristup širem tržištu.

Statistika i uticaj: Holandija ima otprilike 2,500 ekonomski aktivnih zadruga, koje djeluju u sektorima od poljoprivrede do zdravstva. Ove organizacije opslužuju milione članova i zajedno ostvaruju promet od desetina milijardi eura.

Pogodnosti za članove:

  • Dijeljenje troškovaZajednički troškovi za nabavku, marketing i administraciju
  • Zajednička kupovna moćBolja pregovaračka pozicija s dobavljačima
  • Širenje rizikaRaspodjela poduzetničkih rizika među više članova; saradnjom s drugim članovima, prihodi i rizici se pravedno raspoređuju.
  • Ekonomije obimaPristup tržištima i uslugama koje su pojedinačno nedostižne

4. Tabela za poređenje: Zadruga u odnosu na druge pravne oblike

aspektZadrugaPrivatno društvo s ograničenom odgovornošćuasocijacijapartnerstvo
odgovornostUA/BA/WA varijanteograničennijedanZajednički i višestruki
Raspodjela dobitiDozvoljeno članovimaDa, putem dividendeNije dozvoljenoDirektno partnerima
Pravo glasaDemokratska stranka (1 član = 1 glas)Na osnovu dionicaDemokratskaPo partneru
Pravni subjektivitetDaDaDaNe
Troškovi osnivanjaPotreban je notarski aktPotreban je notarski aktNije potreban notarNije potreban notar
Porez na dobitDaDaNe (osim ako se ne radi o kompaniji)Ne
Minimalni broj članova2122
finansiranjeČlanovi često djeluju kao jamci za kredite; finansiranje može biti teško bez čiste imovineFinansiranje putem dioničkog kapitala ili kreditaOgraničene mogućnosti finansiranja, često zavise od doprinosaFinansiranje od strane partnera, često privatni doprinosi

5. Korak po korak: Kako zadruga funkcioniše u praksi

Korak 1: Razumijevanje strukture i organizacije

Zadruga se sastoji od različitih tijela, od kojih svako ima svoju ulogu:

Generalna skupština članova:

  • Najviši organ unutar zadruge
  • Donosi važne odluke o izmjenama i dopunama statuta, imenovanju odbora i raspodjeli dobiti
  • Svi članovi imaju pravo glasa, bez obzira na njihov finansijski doprinos
  • Najviši organ vlasti unutar zadruge je skupština članova, gdje članovi ostvaruju svoja prava glasa. Članovi sami dogovaraju raspodjelu dobiti unutar zadruge. Dio dobiti, višak dobiti, raspoređuje se članovima proporcionalno.

Board:

  • Svakodnevno upravljanje zadrugom
  • Upravni odbor sklapa ugovore u ime zadruge
  • Odgovornost prema glavnoj skupštini članova
  • Nadgledanje svakodnevnih operacija
  • Članovi upravnog odbora zadruge su registrovani u Privrednoj komori i odgovorni su za upravljanje zadrugom.
  • Zadruga također može sklapati ugovore s trećim stranama, što mora biti navedeno u osnivačkom aktu. U principu, direktori nisu odgovorni za bilo kakve dugove koje zadruga napravi, osim u slučaju lošeg upravljanja.

Članovi:

  • Vlasnici zadruge
  • I kupac i vlasnik kompanije
  • Pravo na informacije i učešće

Korak 2: Vrste odgovornosti

Prilikom osnivanja zadruge, potrebno je birati između tri oblika odgovornosti:

  • Članovi su potpuno isključeni od odgovornosti za dugove
  • Najčešće korišteni oblik za moderne zadruge
  • Štiti ličnu imovinu članova
  • U slučaju zadružnog udruženja BA ili WA, upravni odbor mora svake godine dostaviti spisak članova Privrednoj komori. Napomena: u određenim slučajevima, kao što je loše upravljanje, direktor može biti lično odgovoran.
  • Članovi su potpuno oslobođeni odgovornosti za dugove
  • Najčešće korišteni oblik za moderne zadruge
  • Štiti ličnu imovinu članova

BA (Društvo s ograničenom odgovornošću):

  • Članovi su odgovorni do unaprijed određenog iznosa
  • Često se koristi za zadruge gdje članovi žele snositi jednak dio rizika
  • Maksimalna odgovornost je navedena u osnivačkom aktu
  • Članovi mogu biti solidarno odgovorni
  • Slično strukturi općeg partnerstva
  • Rijetko se koristi zbog visokog rizika za članove
  • Ako se članovi odluče za zakonsku odgovornost (WA), oni su solidarno i podjednako odgovorni za dugove.
  • Članovi mogu biti solidarno odgovorni
  • Slično strukturi općeg partnerstva
  • Rijetko se koristi zbog visokog rizika za članove

Ova tri oblika odgovornosti određuju stepen u kojem su članovi finansijski odgovorni za dugove zadruge. Zadruga mora uključiti UA, BA ili WA na kraj svog naziva u skladu sa svojim režimom odgovornosti.

UA (Isključena odgovornost):

  • Članovi su potpuno isključeni od odgovornosti za dugove
  • Najčešće korišteni oblik za moderne zadruge
  • Štiti ličnu imovinu članova

BA (Društvo s ograničenom odgovornošću):

  • Članovi su odgovorni do unaprijed određenog iznosa
  • Često se koristi u zadrugama gdje članovi žele snositi jednak dio rizika
  • Maksimalna odgovornost je navedena u osnivačkom aktu

WA (Zakonska odgovornost):

  • Članovi mogu biti solidarno odgovorni
  • Slično strukturi općeg partnerstva
  • Rijetko se koristi zbog visokog rizika za članove

Korak 3: Osnivanje i registracija

  • Zadruga se zvanično osniva sastavljanjem notarskog akta i registracijom u Privrednoj komori.
  • Notar sastavlja osnivački akt
  • Osnivački akt je uključen u osnivački akt
  • Notar registruje sve članove kao suosnivače
  • Notarski akt sadrži osnivački akt zadruge, u kojem su utvrđeni važni sporazumi i pravila. Osnivački akt zadruge mora izmijeniti notar kako bi se sporazumi mogli mijenjati. Prilikom osnivanja zadruge, uslovi za članstvo su također uključeni u osnivački akt.
  • Notar sastavlja osnivački akt
  • Osnivački akt je uključen u osnivački akt
  • Notar navodi sve članove kao suosnivače
  • Notarski akt sadrži osnivački akt zadruge, u kojem su utvrđeni važni ugovori i pravila. Osnivački akt zadruge mora izmijeniti notar kako bi se ugovori mogli mijenjati. Prilikom osnivanja zadruge, uslovi za članstvo su također uključeni u osnivački akt.
  • Notar sastavlja osnivački akt
  • Osnivački akt je uključen u osnivački akt
  • Notar navodi sve članove kao suosnivače

Obavezne registracije:

  • Registracija u Trgovinskom registru Privredne komore u roku od 8 dana
  • Podnesite zahtjev za PDV identifikacijski broj ako je primjenjivo
  • Registracija krajnjih korisnih vlasnika (UBO) je obavezna
  • Sve licence specifične za industriju
  • Zadruga mora biti registrovana u Trgovačkom registru da bi zvanično poslovala
  • Registracija u Trgovinskom registru Privredne komore u roku od 8 dana
  • Podnesite zahtjev za PDV identifikacijski broj ako je primjenjivo
  • Obavezna registracija krajnjih korisnih vlasnika (UBO)
  • Sve licence specifične za industriju

Poreske obaveze:

  • Porez na zadruge: primjenjuje se standardna stopa
  • PDV registracija za promet preko 20,000 €
  • Porez na plate ako je zaposleno osoblje. Zadruge moraju ispunjavati zakonske zahtjeve za administraciju i godišnje izvještaje. Postoje godišnje obaveze zadruge da priprema godišnje izvještaje.

Administracija i godišnji izvještaji za zadruge

Čvrsta administracija je okosnica svake zadruge. To nije samo zakonski zahtjev, već i osigurava da zadruga može poslovati transparentno i odgovorno prema svojim članovima i vanjskim stranama. Bez obzira da li imate zadrugu s ograničenom odgovornošću (BA), zakonskom odgovornošću (WA) ili isključenom odgovornošću (UA), administrativne obaveze su bitan dio zadružnog poduzetništva.

7. Dobit i porez u zadrugama

Finansijska struktura zadruge je jedinstvena i nudi članovima različite mogućnosti da profitiraju od kolektivnog uspjeha. Profit zadruge sastoji se od dva dijela: profita od proširenja i profita same zadruge. Profit od proširenja je dio profita koji se isplaćuje direktno članovima zadruge, obično na osnovu njihovog doprinosa ili rada koji su obavili unutar zadruge. Ovo osigurava da članovi direktno imaju koristi od svog truda i saradnje.

Drugi dio je profit koji ostaje unutar zadruge. Ovaj profit se može koristiti za investicije u poslovanje, kao što su širenje, inovacije ili jačanje finansijske pozicije. Zadruga također može odlučiti da dio ovog profita raspodijeli članovima, ovisno o tome šta je utvrđeno u osnivačkom aktu.

Što se tiče oporezivanja, zadruga plaća porez na dobit koja preostane nakon raspodjele zadržane dobiti. To zadrugu čini usporedivom s drugim pravnim subjektima kao što su privatna društva s ograničenom odgovornošću. Članovi zadruge koji rade kao samostalni poduzetnici, na primjer kao samostalni poduzetnici, plaćaju porez na dohodak na vlastitu dobit, uključujući i dio koji primaju kao produženu dobit od zadruge.

Osim toga, zadruga se mora registrovati kod Poreske i Carinske uprave i dobit će identifikacijski broj za PDV. Zadruga je obavezna da podnese PDV prijave na svoj promet. Članovi zadruge mogu biti i samozaposleni u svrhu PDV-a, te tada moraju obračunati PDV prilikom fakturisanja zadruzi. Ovo osigurava da poreski položaj i zadruge i njenih članova ostane jasan i transparentan, omogućavajući oboma da iskoriste sve prednosti zadružnog poduzetništva.

6. Uobičajene zablude o zadrugama

Zabluda 1: Zadruge su samo za poljoprivrednike i mljekarsku industriju Iako su poljoprivredne zadruge historijski važne, danas postoje zadruge u gotovo svakom sektoru: energetici, zdravstvu, maloprodaji, transportu i uslugama. Na primjer, samozaposlene osobe mogu raditi zajedno u zadruzi kako bi zajednički preuzimale zadatke.

Zabluda 2: Zadrugama nije dozvoljeno ostvarivanje profita Zadrugama je zaista dozvoljeno da raspoređuju profit svojim članovima. Razlika u odnosu na udruženje je u tome što je raspodjela profita dozvoljena, pod uslovom da se to vrši u skladu sa osnivačkim aktom i u materijalnim interesima članova.

Zabluda 3: Svi članovi su uvijek lično odgovorni U slučaju UA (isključena odgovornost), članovi uopće nisu odgovorni za dugove zadruge. Bivši članovi su također isključeni iz odgovornosti nakon prestanka članstva.

Pro tip: Izbjegnite ove nesporazume tako što ćete od samog početka pružiti jasne informacije o odabranom obliku odgovornosti i mogućnostima unutar zadružnog modela.

7. Praktičan primjer: Uspješna holandska zadruga

Studija slučaja: FrieslandCampina – od lokalnih mljekara do međunarodne zadruge

Početna situacija (1871): Lokalni mljekari u Friziji osnovali su male zadružne mljekare kako bi zajednički prerađivali i prodavali mlijeko. Pojedinačni poljoprivrednici bili su premali da bi direktno pregovarali s velikim kupcima.

Koraci do uspjeha:

  1. Lokalna saradnjaPoljoprivrednici unutar određene regije udruživali su svoje mlijeko
  2. Zajednički proizvod, odnosno mliječni proizvodi, čini osnovu saradnje unutar zadruge i ključan je za zajedničko poslovanje.
  3. Spajanja i ekonomije obimaManje zadruge su se spojile i postale regionalni igrači
  4. InternacionalizacijaŠirenje na strana tržišta radi boljih prodajnih mogućnosti
  5. Inovacija i modernizacijaUlaganja u tehnologiju i inovacije proizvoda
  6. Strateške akvizicijeRast kroz akvizicije u zemlji i inostranstvu

Trenutni rezultati (2023):

aspektBroj/Iznos
Broj članova (mljekari)16,000
Godišnji promet13 milijardu eura
Zemlje poslovanja100
Zaposleni širom svijeta23,000
Prerada mlijeka dnevno36 miliona litara

Ovaj slučaj pokazuje kako zadruga može prerasti iz lokalne saradnje u međunarodnog igrača, pri čemu članovi imaju koristi od ekonomije obima i jače tržišne pozicije.

8. Često postavljana pitanja o značenju zadruge

Pitanje 1: Koja je razlika između zadruge i udruženja? Zadruga može raspodijeliti profit svojim članovima i fokusira se na materijalne interese, dok udruženje teži idealističkim ciljevima i ne može raspodijeliti profit. Oba imaju pravni subjektivitet i demokratsku strukturu upravljanja.

Pitanje 2: Mogu li zadruge raspodijeliti profit članovima? Da, to je važna razlika u odnosu na udruženja. Zadruge mogu raspodijeliti dobit članovima, pod uslovom da je to navedeno u osnivačkom aktu i da se to vrši u skladu sa dogovorenim ključem raspodjele.

Pitanje 3: Koje poreze plaća zadruga? Zadruga podliježe porezu na dobit (25.8% na profit iznad 395,000 €), PDV-u na promet i porezu na plaće ako zapošljava osoblje. Zadruga plaća ove poreze na isti način kao i druga pravna lica.

Pitanje 4: Da li je zadruga pogodna za samozaposlene osobe? Da, samozaposleni poduzetnici mogu osnovati zadrugu za zajedničku kupovinu, ugovornu nabavku ili dijeljenje poslovnog prostora. Imajte na umu da ovo može imati posljedice na socijalno osiguranje i doprinose za socijalno osiguranje.

Pitanje 5: Kako se raspušta zadruga? Zadruga se raspušta službenom odlukom skupštine članova, nakon čega slijedi likvidacija i odjava iz registra kod Privredne komore. Preostala imovina se raspoređuje u skladu sa osnivačkim aktom. U slučaju raspuštanja ili stečaja, članovi zadruge mogu biti odgovorni samoj zadruzi za bilo kakav manjak.

9. Zaključak: Ključne tačke o značenju zadruge

5 najvažnijih stvari o zadrugama:

  1. Demokratsko vlasništvoČlanovi su suvlasnici i upravljaju demokratski s jednakim pravom glasa.
  2. Fleksibilna odgovornostIzbor između UA, BA ili WA određuje lične rizike članova.
  3. Ekonomske prednostiEkonomija obima, podjela troškova i zajednička kupovna moć jačaju tržišnu poziciju
  4. Dozvoljena raspodjela dobitiZa razliku od udruženja, zadruge mogu raspodijeliti profit članovima
  5. Širok spektar primjenePogodno za različite sektore, od poljoprivrede do modernih usluga

Kada je zadruga prikladna? Zadruga je veoma pogodna za poduzetnike koji žele raditi zajedno, ali zadržati svoju nezavisnost, žele zajednički kupovati ili prodavati ili smatraju demokratsku kontrolu važnom.

Kada nije prikladno? Za brzo donošenje odluka, vanjske investitore ili kada članovi imaju vrlo različite interese koje je teško uskladiti.

Sljedeći korak: Razmišljate li o osnivanju zadruge? Kontaktirajte advokata ili advokatsku kancelariju na zakon & Više za prilagođene savjete. 

Akcija: Procijenite da li prednosti zadružnog poduzetništva odgovaraju vašim poslovnim ciljevima i da li ste spremni ulagati u demokratsko donošenje odluka i uključivanje članova.

Law & More